U zadnjih par mjeseci kao da vlada epidemija upale pluća. Oboljevaju i mladi i stari, i zdravi i kronični bolesnici. Kako prepoznati upalu pluća i što napraviti?

Upala pluća ili pneumonija obično je posljedica virusne ili bakterijske infekcije, ali je može uzrokovati i kemijska oštećenja inhaliranom tekućinom  ili otrovnim plinom, npr. klorom.

Toj bolesti lako može podleći svatko čija otpornost je već oslabljena, iako čini se da će se češće razboljeti djeca do druge godine života ili starije osobe, iznad 75 godina, osobe koje mnogo puše ili konzumiraju alkohol, te kronični bolesnici.

Vrlo su osjetljivi i ljudi koji se dugo liječe imunosupresivima, posebice kortikosteroidima. Ta sredstva slabe prirodnu obranu tijela od mikroba.

Pneumonija je u svijetu vodeći uzrok smrti djece do pete godine života, iako je upala pluća preventabilna i izlječiva bolest. Cijepljenje, antibiotici, odgovarajuća prehrana uz ostale mjere zdravstvene skrbi mogu spasiti više od milijun djece godišnje.

Rizične skupine

Djeca čiji obrambeni sustav nije potpuno razvijen.

Dojenčad koja nije dojena ima petnaest puta veću vjerojatnost da će umrijeti od upale pluća u odnosu na isključivo dojenu djecu.

Osobe starije od 65 godina u kojih se razvija osobito teška, nerijetko i smrtonosna upala pluća.

Bolesti često prethode bolesti poput gripe ili druge respiroatorne infekcije.

Osobe koje imaju narušen obrambeni sustav kao posljedica različitih bolesti (kronične srčane i plućne bolesti, AIDS, osobe koje su na kemoterapiji, osobe kojima je odstranjena slezene).

Pušenje cigareta, lule, cigara čimbenik su rizika jer oštećuju dišne puteve.

Konzumacija alkohola pak umanjuje obrambeni učinak leukocita koji se bore s infekcijom.

Simptomi pneumonije

Kašalj je tipični simptom, obično s iskašljajem, povišenom temperaturom i katkad prisutnom boli u prsima.

Simptomi se obično razvijaju tijekom nekoliko dana.

Nakon infekcije gornjeg dišnog sustava vrlo se često razvija bakterijska upala pluća čiji su karakteristični znakovi: nagli početak, treskavica  i zimica koju prati povišena temperatura, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, otežano disanje.

Liječi se antibioticima, a terapija se ne smije prekidati već u cijelosti primijeniti jer se bolest može inače vratiit. 

Atipična pneumonija ima polagan i manje buran nastup te se simptomi razvijaju postepeno. Temperatura raste sporo, a naraste i do visoke vrijednosti, a rijetko je popraćena tresavicom.

Česti su i simptomi: glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev.

Dijagnoza se može postaviti tek rendgenskom slikom pluća. Ne liječi se antibioticima jer je virusna bolest, te traje duže od bakterijske.

Preporuke i korisni savjeti

• Povećajte unos tekućine.
• Mirujte.
• Primjenite lijekove za ublažavanje simptome poput visoke temperature i bolova u mišićima.
• Perite ruke.
• Nemojte pušiti jer pušenje oštećuje prirodnu obranu protiv dišnih infekcija.
• Brinite o sebi s dovoljno odmora, pravilnom prehranom i umjerenom fizičkom aktivnočću na svježem zraku.
• Unosite dovoljno voća i povrća.

  Kretanje u zimskim mjesecima je smanjeno, ali boravite što više na svježem zraku i obucite se u skladu s vremenskim prilikama. Uživajte u prirodi!

Oprez : Ako ste prehlađeni i temperatura se ne vrati na normalnu kroz 5 dana odite liječniku i provjerite pluća.