Racionalno korištenje energije je obaveza svakog pojedinca i društva u cjelini, kako bi se potrošnja energetskih goriva uskladila s realnim zalihama konvencionalnih izvora energije, mogućnostima proizvodnje i razvojem primjene alternativnih ( obnovljivih ) izvora energije.
Energiju je moguće racionalno koristiti samo ako se zna gdje se upotrebljava, kolika je potrošnja i koliki je stupanj iskorištenja energije.
Racionalnom potrošnjom energije postiže se
- smanjivanje utroška energije i usporavanje trošenja postojećih zaliha konvencionalnih oblika energije,
- smanjivanje troškova za energiju i povećanje rasta gospodarstva i životnog standarda te izbjegavanje kriznih situacija u opskrbi potrošača energijom (nestašice, redukcije, bonovi za gorivo, vožnja par-nepar itd.),
- doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, kao i globalnim klimatskim promjenama.
Energetska kriza 1973. godine dovela je do potrebe racionalne potrošnje konvencionalnih i razvoja alternativnih energetskih resursa.
Tada je cijena barela nafte (159 litara), skočila s 1,8 do 2,45 $, tijekom 1972. godine, na 5,12 $ 16. 10. 1973. godine.
Cijena barela nafte rasla je, do druge naftne krize 1980. godine, na 26 $, a 1981. godine na 34 $ (37,5 $). Najviša cijena postignuta je 2008. godine od oko 150 $ ,a krajem godine bila je oko 34 $. Početkom 2009. godine iznosila je 48$ i rasla do 100 $,a 2014. godine iznosila je oko 60 $ do 70 $.
Od početka 2015. godine, cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi između 40 i 50 $. Danas je ta cijena 39,94 $/ barel. (3.12.)
Zalihe nafte
Većina zaliha nafte u svijetu nalaze se na Bliskom istoku i u Meksičkom zaljevu. Svjetske zalihe nafte krajem 2008. godine iznosile su 1460 milijardi barela.
Uzeti su u obzir samo depoziti iz kojih se vadi nafta (bez novih nalazišta ):
Ukupno zalihe za 15 država : 1217,38 milijardi barela
Ukupno dnevna proizvodnja za 15 država: 50,4 milijuna barela
Trajanje poznatih zaliha s ovom proizvodnjom : 66 godina
Političke zalihe i njihovo trajanje je prikazano za polovicu manje i kraće (strateška sirovina). Cijena barela sirove nafte na svjetskom tržištu kretala se 2015. godine od 38 $ do 50 $ / barel. Planira se da cijena neće porasti iznad 50 $ / barelu najmanje do 2020. godine.
Predviđa se da će između 2020. i 2030. doći do pada cijena nafte na samo 20 $/ barel (nakon 2030. g. bi eventualno cijene mogle početi rasti i na 100 $/ barel.
Struktura zaliha je nepovoljna obzirom na današnju strukturu potrošnje primarnih oblika energije. Od ukupno iskoristivih rezervi 47,3% čini ugljen, 12,4% sirova nafta, 6,1 % zemni plin i 34,2 % ulja iz uljnih škriljevaca i bitumeniziranog pijeska .
U strukturi potrošnje konvencionalnih oblika energije u svijetu, ugljen učestvuje sa 33,6%, a tekuća goriva 42,7 %, zemni plin 21,3% i hidroenergija 2,4%.
