Poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika,tj. nafte, pokrenuo je ozbiljna razmišljanja o opskrbi energijom u budućnosti.
Tako npr. nakon 1973. odnosno1979. godine, koje su označene kao početak energetske krize izazvane političkim odlukama, došlo je do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadno - europskih država.
Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije.
Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost, tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da će se iskorištavanje i tih izvora usavršiti.
Najznačajniji su sunčana energija, kinetička energija vjetra, bioenergija i energija morskih valova.
Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi, a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija).
Energenti su, u općem smislu, izvori energije. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije, odnosno skupni naziv za ugljen, naftu i zemni plin.
Obnovljivi su izvori energije
U smislu Zakona o energiji (NN 177/04), oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. To se posebno odnosi na energiju vodotoka, vjetra, neakumulirane sunčeve energije, biodizela, biomase, bioplina, geotermalnu energiju itd.
Neobnovljivi izvori energije
To su oni koji su također sačuvani u prirodi, ali se ne obnavljaju, nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. To su: ugljen, nafta, zemni plin, električna energija, nuklearna energija i drugo.
Sunčeva energijaje neiscrpan izvor energije koji se u zgradama koristi na tri načina:
- pasivno-za grijanje i osvjetljenje prostora
- aktivno- sustav sa sunčanim kolektorima i spremnikom tople vode
- fotonaponske sunčane ćelije za proizvodnju električne energije
Sunčani kolektor
Sunčani je kolektor uređaj koji, ovisno o namjeni, služi za sakupljanje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka, kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka - električni kolektor malog učinka .
Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije, uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori, dizalice topline te kombinacija sunčanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom području.
Dizalica topline
Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je uređaj koji služi za provođenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama.
Alternativni izvori energije mogu biti i:
- energija vjetra ( vjetroelektrane snage do desetak kW)
- energija plime i oseke, energija morskih valova
- energija morske vode i tla (primjena toplinskih crpki)
- energija bioplina i biomase
- iskorištavanje „otpadne“ topline iz termoelektrana i industrijskih energana
- spaljivanje smeća u kotlovima
- briketirani drveni otpaci
- briketirana slama itd.
Godišnje se kod nas proizvede 800*103 (t) slame čija je ogrijevna vrijednost 14000 (kJ/kg), ali se ona zaorava, koristi kao stelja ili spaljuje na poljima.
Briketirani drveni otpaci imaju ogrijevnu vrijednost 18000 (kJ/kg), ali se vrlo malo koriste kao gorivo.
Dnevno se prikupi od 0,6 do 2 (kg/stanovnik) kućnog smeća čija je toplinska vrijednost 7500 (kJ/kg). U velikim svjetskim gradovima postoje spalionice koje proizvode el. energiju i zadovoljavaju niskotemperaturne potrebe (grijanje).
Godišnje se proizvodi ukupno u svijetu oko 5*109 (t) biomase čija je ogrijevna vrijednost 25000 (kJ/mn3) . U svijetu, veće farme, zadovoljavaju cjelokupne energetske potrebe iz tog izvora. Kod nas je takva primjena samo u eksperimentalnoj fazi.
