Za većinu ljudi čudesni lijekovi predstavljaju iznenadno nadahnuće farmaceutskih genija – čarobne loptice izmišljene u laboratoriju da bi izliječile sve naše slabosti.
Ipak, mnogi se znanstvenici sve više bave traženjem lijekova koji su na ovoj planeti nastali prije mnogo milijuna godina.
Izvorište im je u drugim živim bićima i biljkama.
To su sve one tvari koje svakodnevno, često nesvjesno, stavljamo u svoja usta, a nazivamo ju zajedničkim imenom hrana.
Ljudi su od davnina znali da hranom mogu izliječiti većinu bolesti, stoga ne čudi današnji trend povratka starih znanja i starih metoda liječenja. Svaka hrana utječe na određen dio našeg organizma, jedino je potrebno znati što i kako utječe na organizam.
Hrana može:
- zaštititi očne leće od zamućivanja (katarakta) u starijoj dobi;
- proširiti zračne puteve i time olakšati disanje;
- obnoviti sitne dlačice koje u plućima pomažu u sprečavaju emfizema i kroničnog bronhitisa;
- stvoriti tvari koje dovode do razbuktavanja reumatičnog artritisa ili prigušivanja artritičnih bolova i oteklina;
- djelovati kao poticaj na nastanak glavobolje ili asmatičnog napadaja, ili ih može spriječiti;
- povećati otpornost želuca na čir;
- dovesti do povlačenja svrbeži i boli kod psorijaze;
- potaknuti tijelo na stvaranje više prirodnih stanica ubojica i interferona za obranu od infekcije;
- napasti bakterije i viruse istom snagom kao i tvornički lijekovi;
- Izliječiti proljev i zatvor kod djece i starijih;
- promijeniti imunitet tjerajući obične prehlade i peludnu groznicu;
- kod bolesti srca pokrenuti razarajuće procese koji sužavaju i ukrućuju arterije i pogodovati stvaranju krvnih ugrušaka;
- stimulirati oslobađanje inzulina i kontrolirati oscilacije šećera u krvi.
