Ljeto nam je stiglo, a s njime i temperature koje rastu i preko 35˚C. Iako visoke temperature
spadaju u posebne draži ljeta, tre
ba se posebno opremiti na izlaganje suncu.
Ako ne želite koristiti komercijalne kreme i proizvode za zaštitu i za sunčanje, pokušajte s prirodnim uljima i maslacima koji isto, a možda i bolje, štite kožu od štetnog zračenja. Ipak, najbolja zaštita je ne izlaganje suncu u vremenu od 10:00 do 17:00 sati i adekvatna lagana odjeća.
Maslaci za njegu kože
Shea ili karite maslac
Shea maslac je zbog svojeg sastava nezamjenjiv u svakodnevnoj njezi kože.
Sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina (7-12%), vitamine A i E, te visok sadržaj proteina i minerala.
Naročito je učinkovit kod regeneracije stanica kože, te za njegu fotoostarjele kože (antiaging efekt).
Djeluje protuupalno, pa pomaže kod dermatoloških stanja (psorijaza, seboreja, ekcemi, atopijski dermatitis, akne).
Ističe se po tome što je jedan od rijetkih prirodnih tvari koja štiti od UV zračenja (SPF 6-8).
Samo nerafinirani shea maslac ima UV filtre.
Kao zaštita od sunca nanosi se na cijelo tijelom prije sunčanja, ali i na kosu, pa istovremeno i štiti od isušivanja uzrokovanog suncem i soli.
Nakon sunčanja može se koristiti kao redovita njega kože – pomoći će cijeljenju foto oštećene kože, te će nahraniti i omekšati kožu. Hipoalergen je, a odličan je izbor i za njegu osjetljive dječje kože.
Kakao maslac
Djeluje kao izvrstan emolijens jer omekšava suhu kožu, a pogotovo je preporučljiv u prevenciji nastanka strija, povećavajući elastičnost kože.
Sjemenke pravog kakaovca sadrže oko 40-50 % masnog ulja, smjesu glicerida oleinske, palmitinske I stearinske (50-70 %), oleinske i stearinske (22%) te oleinske i palmitinske (5 %) kiseline.
Sposobnost izvrsne hidratacije kože su razlog zašto se kakao maslac vrlo često preporučuje kod tretmana suhe i kserotične kože, tretmana ispucale kože i usnica, opeklina i ožiljaka, te u prevenciji iritacija i svrbeža kože. Izvrstan je za njegu kože nakon izlaganja suncu te u prevenciji preuranjenog starenja kože, a pogotovo kod fotostarenja kože.
Kokosov maslac
Kokos je maslac, ali se tali na nižoj temperaturi od kakao maslaca, pa je po zimi obično bijela krutina (maslac), a po ljeti ulje.
Iznimno se brzo upija. U sastavu dominiraju tzv. kratkolančane, zasićene masne kiseline poput laurinske (40‐50%). Kao i kakao maslac, štiti kožu od isušivanja, ali ne stvara film na koži. Idealan je i za spravljanje macerata, poput macerata nevena.
Ulja za zaštitu od sunca
Ulja s velikim zaštitnim faktorom su:
Ulje sjemenki maline (procijenjeni SPF 25-50) može se koristiti samostalno ili kao dodatak mješavinama za sunčanje. Ima jaka protuupalna svojstva te je veoma pogodno za kožu sklonu iritacijama, osipu, ekcemima i lezijama.
Ulje čileanskog lješnjaka (procijenjeni SPF 10-30) se brzo upija, sprječava fotostarenje i štetan utjecaj vanjskih čimbenika. Pogodno je za njegu mješovite do suhe kože. Može se koristiti samostalno ili u mješavinama. OPREZ!!! Ulje europskog lješnjaka (Corylus avellana) ne pruža SPF 10-30 (a kamoli 50 kako se negdje navodi), već samo i isključivo ulje čileanskog lješnjaka (Gevuina avellana).
Ulje sjemenki mrkve (procijenjeni SPF do 20) se u mješavine dodaje zbog visokog sadržaja karotenoida. Koristi se u proizvodima za brže tamnjenje (zajedno s pasjim trnom i kakao maslacem).
Ulje pšeničnih klica (procijenjeni SPF oko 20) je najbolji prirodni izvor vitamina E, što ga čini izvanrednim za njegu kože. Može se koristiti čisto ili u mješavinama. Ne smiju ga koristiti jedino osobe alergične na pšenicu.
Maslinovo ulje ( relativno mali zaštitni faktor, oko 4) sadrži visoku koncentraciju antioksidanata te sprječava rast i širenje tumora, odlična je podloga za kombinaciju zaštitnih biljnih preparata. Pomaže u prirodnom stvaranju lijepe brončane boje.
Eterična ulja se u pravilu ne koriste jer ona ne štite kožu od UV zračenja, a neka mogu biti i jako opasna. To su ulja iz roda Citrus koja sadrže furanokumarine koji nakon izlaganja UV zrakama djeluju izrazito toksično na stanice kože.
Najopasnija ulja su bergamot, limeta, limun, gorka naranča i grejp, no i neka manje poznata poput kumina, kele, limunovca (verbena) i anđelike. Ukoliko se takva ulja nanesu na kožu potrebno je pričekati 24 sata prije no što se izložite suncu.
Eterična ulja koja se ponekad koriste u mješavinama za sunčanje su sjeme mrkve (ne sadrži beta karoten što se ponekad da pročitati) te prava i širokolisna lavanda.
Bitno je koristiti dovoljno niske koncentracije kako se koža ne bi dodatno iritirala.
OPREZ!!! Ulje kantariona ili ulje gospine trave je fototoksično te je nakon upotrebe ove mješavine zabranjeno bilo kakvo izlaganje UV zračenju minimalno 12h. Izaziva stvaranje opekotina, sunčanih pjega i njegova nevjerojatno blagotvorna svojstva u kombinaciji s našom kožom i sunčevom svjetlošću postaju izrazito negativna i eventualno kancerogena.
