Tko se od vrtlara nije suočio s poznatom slikom – idealan vrt, bez travke, presadnice krasno rastu, ali kada padne kiša počinje najezda slinavih ljigavih štetočina koje jedu sve zelenilo pred sobom.

Čini mi se da smo, s obzirom na broj puževa golaća, suočeni s epidemijom tih štetočina. 

Štete koje počine puževi ponekad su nerazmjerne štetama koje  počine drugi štetnici. Nije stvar samo u financijskom gubitku, koji i onako kod običnih vrtlara uopće nije bitan , već u frustraciji koju izazivaju prizori ogoljelih gredica, uništenih presadnica, izgrižene salate…

Puževi golaći pojavljuju se u masi, za vlažna i kišovita vremena, noću, efikasno djeluju ispod zaštitne folije.

Tko su ti napasnici?

Mali sivi golać (Deroceras reticulatum) dugačak je od 3 do 5 cm, leđa su mu prekrivena tamnim mrljama na smećkastoj podlozi.

Veliki puževi – (Arion) mogu biti tamni ili riđi, a dugački i do 15 cm.

Mali sivi golaći izlaze čim se tlo odmrzne (pojavljuju se čak u siječnju), dok veliki golaći izlaze kad zatopli, najčešće u travnju.

Stoga je tada pravo vrijeme za početak suzbijanja.

Situacija se osobito pogoršala kada je unesen španjolski puž golać (Arion lusitanicus).

Ti puževi izlučuju gorku sluz pa ih prirodni lokalni predatori izbjegavaju,  a kako su vrlo pokretni, u stanju su tijekom dana ili noći prevaliti veće udaljenosti i učiniti velike štete.

Kako se boriti protiv napasnika?

Na internetu i po raznim časopisima sve bruji o raznim kemijskim sredstvima za suzbijanje puževa.

Većina su izrazito otrovni za sve životinje i ljude (poznati Pužomor), ali postoji i oni manje otrovni za koje će vam i sami trgovci reći da nisu baš djelotvorni.

Stoga, što učiniti, da li uništiti puževe otrovom koji će zatrovati i biljku koju ćemo kasnije pojesti ili pokušati nečim drugim.

Postoje brojni savjeti biološke obrane protiv ovih štetočina, poput nabavke kokoši i patki koje se vole gostiti puževima.

Ako je manja površina vrta, može se upotrebljavati sol koja nagriza puževe i usmrćuje ih.

Iako nije dobro za zemlju pretjerano soliti.

Jedna od odličnih metoda je posipati kukuruzni šrot (kukuruznu krupicu) oko biljaka koje su napali puževi.

Navodno puževi ne mogu odoljeti krupici i jedu ju doslovno do smrti, dok im tijelo ne popuca od prevelike količine.

Da li je mit ili stvarnost, prosudite sami, mi ćemo definitivno isprobati.

Druga metoda je staviti dva/tri dl piva u staklenu flašu (od piva ili soka) u gredicu u kosom položaju dovoljnom da puževi mogu ući u flašu, a da ne mogu van (toliko smo očajni da ćemo i to isprobati!!).

Postoji još sipanje pepelom ljuskama od jajeta, mljevenim staklom (?), talogom od kave, zalijevanje octom…

Od fizičkih metoda najdjelotvornija je branje puževa u posude ili tzv. pikanje, odnosno probadanje puževa nožem ili drugim oštrim predmetom.

To je izrazito učinkovita metoda, ali prespora je za velike površine vrta.

Koju god metodu izaberete, vjerojatno će vam pomoći barem malo u suzbijanju tih slinavih ljigavih štetočina zvanih puž golać.