Dolaskom lijepog vremena, odlasci u prirodu postali su sve češći i ugodniji. No, da li je sigurno ići u dugotrajne šetnje šumom i divljim neuređenim stazama? U travi vrebaju opasne bolesti od kojih ćete dugo bolovati ako se zarazite njima. Ipak, nakon svake šetnje potrebno je temeljito tuširanje i promjena odjeće da se spriječi ugriz krpelja koji može prenijeti nekoliko opasnih bolesti.
Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo iznimno se prenose i na ljude. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili transovarijalnim prijenosom od majke na potomstvo. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.
U Hrvatskoj se ugrizom krpelja najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Bolesti koje prenose krpelji i uzročnik
- Krpeljni meningoencefalitis - Flavivirus - virus krpeljnog meningoencefalitisa
- Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica - Nairovirus iz porodice Bunyaviridae
- Borelioze: povratna vrućica, lajmska bolest, eritema migrans - Borelije - razne borelije - Borrelia burgdorferi
- Tularemija - Francisella tularensis
- Erlihioze - Ehrlichia chaffeensis, E. phagocytophila
- Babezioza - Paraziti iz roda Babesia
- Rikecioze - Pjegave groznice / krpeljni tifus - Q-groznica - Rikecije - R. rickettsii, R.conori, R.sibirica, R.australis - Coxiella burnetii
Prevencija bolesti koje prenose krpelji
- Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci (kada je najveća aktivnost krpelja).
- Primjena barijera radi smanjenja površine tijela koja je izložena krpeljima i sprječavanja kontakta s krpeljima (odjeća dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme).
- Za boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači; ne odlagati odjeću na travu i grmlje; ne provlačiti se kroz nisko raslinje.
- Za boravka u prirodi nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelja lakše uočilo na odjeći i odmah uklonilo
- Korištenje odjeće i šatorskog platna impregniranog permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje)
- Primjena repelenata - tvari koje odbijaju krpelje - koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja)
- Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti
- CIJEPLJENJE: Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon ugriza krpelja. Treba naglasiti da cijepljenje štiti samo do jedne bolesti koju mogu prenijeti krpelji, a ne od svih!
Što učiniti nakon ugriza krpelja?
Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti.
Obzirom da većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja.
Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem - uz pomoć pincete - kojom ga se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Ako ste spretni i imate dobar vid (naime, on može biti jako sitan), to možete napraviti i sami.Ako vas je strah, ili se ne smatrate dovoljno spretnim za taj zahvat, obratite se svom liječniku. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ne morate biti zabrinuti - najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj dulje bude u koži. Ostatke glavice ili rila možete ukloniti i kasnije (sami ili uz pomoć liječnik). Za samo uklanjanje krpelja nije potrebno posjetiti infektologa (specijalistu za zarazne bolesti). To je potrebno učiniti ukoliko se nekoliko dana nakon ugriza krpelja pojavi neki od gore navedenih simptoma bolesti.
Kolika je vjerojatnost da se zbog ugriza krpelja dobije neka bolest?
Postotak krpelja koji je zaražen je mali, ovisno o podneblju i kraju u kojem živite (npr. u području između Save i Drave ima više krpelja zaraženih borelijama i virusom krpeljnog meningoencefalitisa, dok u priobalju ima veći broj krpelja zaražen rikecijama).
Osim toga, niti nakon svakog ugriza i zaraženog krpelja ne znači da će doći do prijenosa infekcije i obolijevanja ugrižene osobe.
Manja je šansa da se zarazi (i oboli) ako se krpelj ukloni s tijela u roku od 24 sata.
Je li dovoljno da se prije odlaska u prirodu tijelo premaže nekim od zaštitnih sredstava protiv krpelja i koliko bi za nekog koga je krpelj već ujeo ponovni ujed bio opasan?
Primjena repelenata - sredstava za odbijanje insekata - se preporuča prije svakog odlaska u prirodu, a osobito u endemska područja gdje se zna da ima zaraženih krpelja.
Svaki ugriz krpelja može biti potencijalno ''koban'' - ali to može biti čak i prvi, ali i stoti ugriz.
