Zbog bogatog sadržaja hranjivih tvari i povoljnog djelovanja na zdravlje ječam se preporučuje što češće konzumirati u prehrani.
Ječam je žitarica iz porodice trava, a potječe iz Etiopije i jugoistočne Azije gdje se uzgajao prije 10000 godina. Upotrebljavao se za prehranu ljudi i životinja i za proizvodnju alkoholnih pića.
Bio je posebno cijenjen u staroj Kini kao simbol muške zrelosti.
Ječam je bogat škrobom, proteinima, šećerima, vlaknima, mineralima (kalcij, željezo, fosfor, kalij, silicij) te vitaminima A, B1, B2 I B5.
Ova žitarica čisti organizam od otrova, ima svojstva diuretika, potiče laktaciju, obnavlja organizam i čisti krvne žile. Također, snižava kolesterol te održava povoljnu ravnotežu crijevne mikroflore.
Danas se ječam većinom koristi u proizvodnji piva i viskija, te za prehranu stoke, dok se u ljudskoj prehrani nažalost rijetko upotrebljava.
Cijelo zrno ječma, prženo i mljeveno, s dodatkom cikorije može zamijeniti kavu.
Ječam se može koristiti u varivima, kuhanim jelima (umjesto riže) i za doručak u obliku pahuljica.
Mljevenjem ječmene kaše dobiva se brašno koje se upotrebljava za proizvodnju dječje hrane ili se miješa s pšeničnim brašnom i koristi se za pripremu kruha.
Ipak, danas je najraširenija upotreba ječma za proizvodnju pive.
Ječmena kaša priprema se tako da se prije kuhanja ispere tekućom vodom i da se kuha u kipućoj vodi ili temeljcu. Omjer količine ječma i vode iznosi 1:3 i kuha se oko 90 minuta.
Voda u kojoj se kuhala ječmena kaša vrlo je povoljna za probavni sustav, pa se može pripremiti kao tzv. ječmena voda, uz dodatak naribane limunove kore i šećera. Odličan je napitak poslužen s ledom i kriškama limuna.