Nalaženje alternativa – da biste postizali bolja rješenja, morate imati više izbora.
Propitivanje pretpostavki – iako mnogo toga moramo pretpostaviti kako bismo normalno funkcionirali, ako nikada ne propitujemo svoje pretpostavke, ostajemo u misaonim kolotečinama.
Kvote – iznađite određeni broj zamisli o pitanju, često je najkorisnija posljednja ili završna zamisao.
Analogije – pokušaj ustanovljavanja u čemu je određena situacija slična naizgled različitoj situaciji prokušani je put prema boljem razmišljanju.
Obrnuto mišljenje – obrnite svoje viđenje nečega, odnosno, uvidite suprotnost i mogli biste se iznenaditi zamislima koje ćete na taj način osloboditi.
Otkrivanje dominantne zamisli – ovu vještinu nije lako svladati, ali je iznimno vrijedna za uviđanje što je uistinu važno u izlaganju, razgovoru, itd.
Brainstorming (oluja mozgova) – samo po sebi nije lateralno mišljenje, ali stvara uvjete za takvo mišljenje.
Odgađanje prosudbe – bavljenje određenom zamišlju toliko dugo da se ustanovi može li funkcionirati, čak i ako na površini nije privlačna.
Jedna od najvažnijih postavki je da osobe koje razmišljaju lateralno ne smatraju da uvijek moraju biti »u pravu«, već samo da moraju biti učinkovite. Takvi ljudi znaju da potreba da se bude u pravu onemogućuje rađanje novih zamisli jer je potpuno moguće biti u krivu u određenim stadijima ciklusa zamisli, ali ipak postići sjajne ishode.
U članku na našoj stranici pročitajte više o lateralnom mišljenju: Razmišljate li vertikalno ili lateralno?
