Mudre izreke

Svakodnevno smo suočeni sa sve više natpisa o lošoj kvaliteti hrane.

Ako se želite zdravo hraniti i zdravo živjeti, danas više nije dovoljno puko brojanje kalorija.

Treba biti izrazito kritičan prema hrani koju koristimo u svojoj prehrani.

hamburgerDanašnje velike korporacije koje proizvode hranu gotovo u svakoj fazi proizvodnje štede nastojeći dobiti što više zarade žrtvujući kvalitetu hrane na štetu zdravlja ljudi koji takvu hranu konzumiraju. Velike korporacije troše tisuće kuna na reklame i oglašavanje koje vas žele uvjeriti da su njihovi proizvodi zdravi i prirodni, dok je u stvarnosti to čista laž.

Da li izgled namirnice ili njezin produljeni rok trajanja doprinose njezinom zdravlju i hranjivosti ili baš suprotno?!

Vidljiva opasnost hrane

Počnimo s pesticidima. U devetnaestom stoljeću pesticidi su bili organski, te izrađeni od ekstrakta krizantema.

Pravi problem je započeo u kasnim 1940-ih, s otkrićem i bijesnom  upotrebom DDT. Iako je DDT zabranjen 1972, veliki proizvođači pesticida razvili su nove, slične i još smrtonosnije pesticide.

Najnoviji Monsantov  pesticid Roundup je jedan derivat glifosata koji je vrlo otrovan i izrazito štetno djeluje na ljudske stanice povećavajući šanse za urođene mane ili čak pojavu raka.

Drugu opasnost čini genetski modificirana hrana koja izgleda bezopasna, ali može biti ogromna prijetnja za zdravlje. Pod krinkom poboljšanja naše zalihe hrane i prehrambene vrijednosti našeg povrća tvrtke poput Monsanta se užurbano bave modificiranjem svjetskih sjetvenih kultura. Rezultat je zastrašujuć.

Prije svega, Monsanto postupno stavlja monopol na svako sjeme kroz prijavu patenata na sjemene kulture, što znači da će svaki čovjek jesti štetne i modificirane proizvode jednom kada nestane prirodnog domaćeg sjemena. Drugo, ovo "poboljšano" voće i povrće ne nudi dodatne prehrambene dobrobiti već samo povećan trošak proizvodnje i povećanje toksina u prehrani, te razvoj bakterija rezistentnih na antibiotike. Svjetska zdravstvena organizacije ne radi ništa u vezi toga, te se može zaključiti da dopuštaju da se ljudi sustavno truju.

Možda jedete plastiku?

Polidimetilsiloksan je zajednički naziv za silikonski spoj koji se obično koristi za brtvljenje šampona, kozmetike, medicinskih uređaja i kontaktnih leća. Iako je taj silikonski spoj označen kao siguran za konzumaciju, zabranjen je kao implantat za grudi jer nije biorazgradiv.

Sigurno se pitate pa kakve veze na kraju ima plastika s hranom? Kakve veze plastika ima s hranom?

Polidimetilsiloksan se obično koristi kao sredstvo protiv stvaranja pjene u tekućinama, te produžuje rokplastika trajanja lako kvarljivih namirnica. Ovaj spoj se često dodaje jestivim uljima u hamburgerima, pecivima i kruhu, pa čak i u sir za pizze. Nadalje, otkriven je u tragovima i u hrani poput kave, krumpirića, čipsa, keksa i krekera, žitarica za doručak, a novija ispitivanja su pokazala i da ga sadrži i suho voće, pečeno povrće, crne masline i određeni prženi orašasti plodovi, a čak i hrana za dojenčad. Procjenjuje se kako ukupnom unosu najviše pridonosi čips, pommes frites, kava, keksi i pekarski proizvodi.

Taloženje ovog silikonskog spoja u organizmu može uzrokovati mutaciju gena i posljedično nastanak tumora što pokazuju studije na životinjama.

Iako kliničke studije ne pokazuju vezu između unosa polidimetilsiloksana i karcinoma, EFSA smatra kako su studije na životinjama prilično uvjerljive i kako su određene skupine poput djece posebno osjetljive na unos u hrani. Studije na životinjama pokazuju i štetan učinak na mozak, reproduktivni sustav i normalan rast i razvoj ploda.  

Ipak nije sve tako crno. Da bismo unos silikonskog spoja sveli na minimum preporučuje se smanjiti ili sasvim izbaciti prženu hranu. Ako se povremeno i počastimo prženim krumpirićima i čipsima, to ne bi trebali pretjerano često prakticirati.

Zlatno pravilo vrijedi i u ovom slučaju: nastojte uvijek jesti 100% organsko, a ne plastiku.

Iznad glave

flight-radar-24