Aspartam je naziv za ne energijsko, sintetično visoko intenzivno sladilo - N-(L-α-aspartil)-L-fenilalanin 1-metil ester.
Dodaje se u oko 6000 prehrambenih artikala, osobito u prehrambenim bezalkoholnim pićima. Ima ga npr. u žvakaćim gumama bez šećera, bombonima i u vitaminskim pripravcima bez šećera.
Aspartam nije pogodan za kuhanje i pečenje, jer se pri visokim temperaturama raspada i gubi slatkoću. U europskom sustavu označavanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951.
Dopuštena dnevna količina aspartama u Europskoj Uniji je 40 mg po kilogramu tjelesne težine.
Aspartam je krivac za više od 75% negativnih pritužbi na prehrambene aditive, koje prijavljuje Američka organizacija za hranu i lijekove (FDA). Mnoge od tih pritužbi su vrlo ozbiljne, kao epileptični napadi, pa čak i smrt, što je bilo moguće pročitati još 1994. godine u izvještaju američkog Ministarstva zdravstva i socijalne službe.
Molekula aspartama (200 puta slađa od običnog stolnog šećera) sastoji se od 10% metanola, koji se u tijelu razgrađuje na mravlju kiselinu i formaldehid, 40% aspartične kiseline i 50% fenilalanina. Oba metabolita metanola su izuzetno toksični i sporo se izlučuju iz organizma, a pogotovo aspartična kiselina i fenilalanin. Iako odobren od strane FDA-e, kao dodatak hrani, smatra se da je aspartam jedna od najopasnijih supstanci kojoj su ljudi ikada bili izloženi.
Aspartam uzrokuje tumor mozga, sljepoću i čak 90 drugih bolesti. Aspartam djeluje na proteine, neke dijelove mozga, ali i na DNK. Upravo zbog toga može utjecati na mnoge organe, a simptoma ima jako puno.
